U prostorijama Županijske uprave danas je održana konferencija za medije povodom
Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima koji se obilježava od 18. do 24.
studenoga, dok se Europski dan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima obilježava 18.
studenoga. Ovogodišnja tema je „Spriječimo antimikrobnu rezistenciju zajedno“, a obilježje
je plava boja, čime se naglašava važnost svakog od nas u smanjenju širenja otpornosti
mikroorganizama na antimikrobne lijekove. Antimikrobna rezistencija (AMR) ili otpornost
mikroorganizama na antimikrobne lijekove javlja se kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti
više ne reagiraju na lijekove. To se o najčešće događa zbog prekomjerne upotrebe antibiotika,
a time se otežava liječenje infekcija i povećava se rizik od širenja bolesti, posebno teških
bolesti pa i smrti.
Što se tiče naše županije, nastavlja se kampanja u sklopu projekta „Upravljanje primjenom
antimikrobnih lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Koprivničko – križevačkoj županiji“
koji se provodi od 2019. godine, a njime se javnost želi upozoriti na štetnost koju uzrokuje
prekomjerno korištenje antibiotika u liječenju.
Zamjenik župana Ratimir Ljubić čestitao je autoricama kampanje – magistri farmacije Dariji
Kuruc Poje iz Bolničke ljekarne Opće bolnice „Dr. Tomislav Bardek“, prim. dr. Vesni
Mađarić s Odjela infektologije koprivničke bolnice i dr. Vlatki Janeš Poje iz Službe za
mikrobiologiju županijskog Zavoda za javno zdravstvo, kao i cijelom Timu za antimikrobno
upravljanje „ A-timu“ u kojemu surađuju bolnički i javnozdravstveni stručnjaci te liječnici
obiteljske medicine. To je prvi takav tim u Hrvatskoj, osnovan s namjerom da se antibiotici
primjenjuju racionalno i mudro, kako u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tako i u bolničkom
okruženju, a sve u namjeri da ih se što duže očuva za buduće naraštaje.
„Europska Komisija je antimikrobnu rezistenciju označila kao jednu od tri najveće prijetnje
zdravlju, a ponosni smo što je upravo iz naše županije, odnosno koprivničke bolnice, krenuo
ovaj projekt koji ima nacionalni odjek. Koprivnička je bolnica prva u Hrvatskoj provela
nadzor potrošnje antibiotika na odjelima i smanjila njihovu upotrebu, a ključna je poruka
kako je nužno racionalno i odgovorno korištenje antibiotika kako bi se smanjila otpornost
bakterija i drugih mikroorganizama na te lijekove. Županija od početka financijski i
organizacijski podržava ovu kampanju, a kroz edukacije moramo nastaviti rad na poboljšanju
te situacije jer bi širenje antimikrobne rezistencije moglo u budućnosti učiniti mnoge bakterije
smrtonosnijima nego što su danas“, istaknuo je zamjenik Ljubić te dodao kako se u
domovima zdravlja u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu održavaju edukativna predavanja na
tu temu. Poručio je kako je zadatak sačuvati antibiotike i njihovu djelotvornost za buduće
generacije kroz zajedničku suradnju građana i zdravstvenih djelatnika, naglasivši kako će
Županija i nadalje podržavati projekte kojima se poboljšava zdravstveni standard i kvaliteta
zdravstvenih usluga.
Kao predstavnica koprivničke Opće bolnice, konferenciji je prisustvovala pomoćnica
ravnatelja i glavna sestra bolnice Ružica Evačić koja je istaknula:
„Iznimna nam je čast što smo prva bolnica koja ima takav tim i zasigurno smo po tome i
primjer drugima. Cilj nam je podići kvalitetu liječenja bolesnika, a na dnevnoj bazi A-tim
kontinuirano komunicira s liječnicima kako bi se pronašle optimalne terapije za svakog. Osim
podizanja kvalitete zdravstvene usluge i očuvanja antibiotika, ovaj projekt ima i financijskih
prednosti te čestitam svim članicama A-tima na predanom radu.“
Primarijus doktorica Vesna Mađarić, specijalistica infektolog i voditeljica bolničkog A-tima,
kazala kako se vide pozitivni pomaci te da je kampanja o razumnoj upotrebi antibiotika, koja
se intenzivno provodi u sustavu OB Koprivnica dala rezultate.
„Uspjeli smo pod nadzor staviti prekomjernu upotrebu onih najpotentnijih antibiotika koje u
bolničkom liječenju zahtijevaju najteži pacijenti, dakle na taj smo način utjecali i na
rezistentnost, odnosno nismo dali priliku da bakterije razviju otpornost na te lijekove. Iznimno
je važno očuvati antibiotike za buduće naraštaje jer svima treba biti jasno da se nepravilnom i
prekomjernom upotrebom, bez obzira radi li se o kliničkom bolničkom liječenju ili upotrebi
antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gubi bitka s rezistentnim bakterijama. Također,
važno je napomenuti da i pacijenti trebaju imati na umu da preko je kod 90 posto trenutnih
sezonalnih respiratornih bolesti riječ o virusni infekcijama koje se ne liječe antibioticima“,
naglasila je primarijus Mađarić.
Koliko je važno pametno i racionalno koristiti antibiotike opisala je kroz primjer godišnjih
smrti na području EU.
„Zbog nemogućnosti liječenja bakterijskih infekcija koje su razvile otpornost na antibiotike
godišnje umre preko 35 tisuća ljudi. To je više od ukupnog zbroja ljudi koje premine zbog
AIDS-a, tuberkuloze, gripe i drugih takvih bolesti. Ovo slikovito pokazuje koliko moramo biti
svjesni potrebe racionalnog korištenja antibiotika“, zaključila je primarijus Mađarić.
Viša medicinska sestra za kontrolu bolničkih infekcija Snježana Vuljak se osvrnula na
najvažnije protokole i postupanja u prevenciji bolničkih infekcija koje su najčešće uzrokovane
rezistentnim bakterijama. Istaknula je kako je edukacija unutar ustanove vrlo važna te da se u
OB Koprivnica puno pažnje posvećuje pravilnim postupanjima kroz ispravnu primjenu
higijene, čišćenja, izolacije i dezinfekcije, a sve kako bi se bolničke bakterije svele na
minimum.
Specijalistica kliničke farmacije Darija Kuruc Poje predstavila je rezultate projekta s
liječnicima obiteljske medicine:
„Zaključak je kako su edukacije urodile plodom te su liječnici za infekcije gornjih dišnih
puteva prepisivali manje antibiotika i to 30 posto. Smanjenje upotrebe antibiotika omogućilo
nam je da su nam za rad dovoljne rezerve koje imamo, a smanjilo se i trajanje hospitalizacije
pacijenata s mjesec dana na oko dva tjedna. Važno je da svi zajedno djelujemo u smanjenju
antimikrobne rezistencije, a tu posebnu ulogu imaju i mediji koji će prenijeti naše poruke i
educirati javnost, kao i sami građani koji moraju osvijestiti da im u virusnim infekcijama
antibiotici neće pomoći, već mogu samo odmoći svojim nuspojavama. Važno je cijele godine
prevenirati infekcije kroz higijenu ruku, zdrave navike, cijepljenje i ostale mjere, a posebno
nam je drago što smo proveli edukacije o pravilnom pranju ruku u vrtićima što su djeca
odlično prihvatila. Hvala svima koji su uključeni u ovaj projekt i svima koji nas podržavaju.“
Lana Šepec, specijalizantica kliničke mikrobiologije u županijskom Zavodu za javno
zdravstvo je istaknula da treba obratiti pozornost i na osobe starije životne dobi koje žive u
staračkim domovima i često mogu biti nositelji mnogih bakterija što može doprinijeti širenju
različitih bakterijskih infekcija. S obzirom da bakterije stječu rezistentnost upravo su
najstarije osobe sa slabijim organizmima prve na udaru, stoga, napomenula je Šepec, nužno je
smanjiti pritisak na primarnu zdravstvenu zaštitu i osvijestiti potrebu racionalnijeg korištenja
antibiotika te na taj način i posredno pomoći u produljenja vremena stjecanja otpornosti na
antibiotike.
Specijalistica obiteljske medicine i predstavnica primarne zdravstvene zaštite Ana Posavec
Andrić kazala je kako građani, odnosno pacijenti itekako mogu pomoću u smanjenju
antimikrobne rezistencije i očuvanju antibiotika. Važno je da provode preventivne aktivnosti u
održavanju imuniteta, zdravo se hrane, kreću, održavaju higijenske mjere i slično i time će se
organizam lakše izboriti s infekcijom. Ukoliko ipak dođe do infekcije, važno je pričekati
razvoj simptoma i odmoriti se pa potražiti pomoć liječnika po potrebi. Savjet je da se ne radi
pritisak na liječnike obiteljske medicine za prepisivanje antibiotika, a ukoliko se antibiotnik
prepiše zbog sekundarne infekcije, važno ih je pravilno i redovito uzimati.
S važnošću ove teme složila se i ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo
Draženka Vadla te također apelirala na građane da ne uzimaju antibiotike nepotrebno i na
svoju ruku, već da sagledaju dalekosežne posljedice i racionalno ih koriste. Dodala je kako je
očuvanje antibiotika za sljedeće generacije zajednički napor zdravstvenih radnika i građana te
kako se moramo boriti da ne dođe do infekcija koje će biti nemoguće liječiti.
Predstavnice A-tima dale su i smjernice za očuvanje zdravlja:
čistiti ruke pranjem sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristiti sredstva za
dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60 posto alkohola
paziti na otpad osobito antibiotika jer neadekvatno odlaganje otpada (u WC školjku ili
miješani komunalni otpad) također doprinosi širenju otpornosti na antibiotike u okoliš,
a posljedično i na cijelu zajednicu u kojoj živimo
pokrivati usta i nosa maramicom kada kašljete ili kišete
ostati kod kuće kada ste bolesni i imate virozu
dobiti preporučena cjepiva, kao što je cjepivo protiv gripe
antibiotici nisu uvijek dobar izbor. Slušajte svog liječnika.
antibiotici su potrebni samo za liječenje određenih infekcija uzrokovanih bakterijama,
a ne virusima poput obične prehlade, gripe, SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19
važno je naglasiti kako možete učiniti štetu uzimanjem antibiotika kada nisu potrebni
(mogu naštetiti organizmu uzrokovanjem nuspojava poput probavnih tegoba i slično)
simptomi prehlade uobičajeno traju 5 do 7 dana i potrebno je uzimati mnogo tekućine
(čaj ili voda), uzimati lijekove protiv boli i povišene temperature prema preporuci
ljekarnika ili liječnika, odmarati ili pokušati dovoljno spavati tijekom noći. Biti
strpljiv.
potraju li simptomi dulje od 5-7 dana ili ako se pogoršaju ili ako postoji zabrinutost za
svoje i/ili nečije zdravlje, važno je potražiti savjet liječnika ili ljekarnika
Spomenimo i kako su konferenciji prisustvovale županijske pročelnice Melita Ivančić i Ana
Mušlek, ravnateljica Doma zdravlja KKŽ Mirjana Hanžeković i ravnateljica Zavoda za hitnu
medicinu KKŽ Zlatica Kučko Gudelj.