Dr. Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, ima potpuno novo tumačenje događaja zbog kojeg je morala otići bivša ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić.
Vanja Marušić kao ravnateljica USKOK-a nije imala nikakvu obavezu obavještavati glavnu državnu odvjetnicu o prometnoj nesreći koju je skrivio njezin službeni vozač! Ne samo to – Marušić je imala potpunu autonomiju u ocjeni je li šteta nastala skrivljenim ponašanjem ili krajnjim nemarom vozača i hoće li od njega tražiti naknadu štete.
Premda je vozač zaposlenik Ministarstva pravosuđa, ministar ne može naknadno protiv vozača otvarati disciplinski postupak niti tražiti regresnu odgovornost za štetu. O tome je već odlučila Vanja Marušić kao ravnateljica USKOK-a.
Tvrdi to dr. Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, navodeći da je otkrila dokument koji nitko dosad nije spominjao, a koji baca potpuno novo svjetlo na događaj zbog kojega je iznuđena ostavka ravnateljice USKOK-a.
Ključni propis kojeg se trebala držati ravnateljica USKOK-a, kao i vozač, je Odluka o uvjetima korištenja službenih automobila USKOK-a od 30. listopada 2019., broj: A-31/19 koja je javno dostupna, a koja se do sada nije spominjala u javnosti.
Prema toj Odluci ravnateljica USKOK-a je po funkciji nadležna za sva pitanja korištenja službenih automobila USKOK-a.
Naime, županijska i općinska državna odvjetništva donose odluke, upute, pravilnike o korištenju službenih automobila koji reguliraju pitanja organizacijske, radnopravne i imovinske naravi uključujući u najvećem broju slučajeva i oštećenje vozila u prometnoj nezgodi. Čelnici/e državnih odvjetništava donose taj propis i imaju sve upravljačke kompetencije, a niža državna odvjetništva u slučaju prometnih nezgoda i oštećenja vozila o tome izvještavaju viša državna odvjetništva. Međutim, iznimka, kao i u brojnim drugim pitanjima, je USKOK.
– Odluka je podzakonski akt prema kojem ravnateljica USKOK-a u cijelosti upravlja korištenjem automobila u službene svrhe u USKOK-u. Svaki službeni vozač, pa i onaj koji nije zaposlenik USKOK-a nego je raspoređen na radno mjesto u USKOK, smatra se službenim vozačem u smislu te Odluke, pa tako i vozač koji je službenik pravosudne policije premješten na rad u Ured.
Nema dvojbe da je vozač, bez obzira na to što je zaposlenik Ministarstva pravosuđa, službeni vozač sukladno toj Odluci i za njega vrijede propisi koji se u Odluci nalaze – kaže dr. Đurđević i dodaje se u članku 21 točno propisuje što se radi kada se dogodi nesreća i ošteti automobil.
Nema krajnjeg nemara
– U tom slučaju treba izvijestiti ravnatelja USKOK-a, a on će ocijeniti pojedinačnu odgovornost osobe koja je prouzročila nesreću. Ako je šteta nastala skrivljenim ponašanjem ili nemarom, ravnatelj može s tom osobom sklopiti sporazum o naknadi štete. Skrivljeno ponašanje ili nemar može se tumačiti samo u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima prema kojem će zaposlenik odgovarati za štetu kada je uzrokovana krajnjim nemarom – kazala je dalje i napomenula kako u Odluci još piše da o pokretanju postupka za naknadu štete pred nadležnim sudom odlučuje ravnatelj Ureda.
– Dakle, ravnatelj USKOK-a ima potpunu autonomiju u odnosu na sva postupanja u povodu prometne nesreće i naknade štete koja je nastala na automobilu – tvrdi dr. Đurđević.
Vozač postupio po pravilima službe i po propisima kao i sva druga državna tijela. Pozvao je policiju, policija je izdala prekršajni nalog od 4000 kuna i odredila oduzimanje vozačke dozvole na mjesec dana.
Nakon njegova prigovora vodio sudski prekršajni postupak u kojem mu je izrečena novčana kazna od 2000 kuna i nije mu oduzeta vozačka dozvola.
Temeljem sudske presude Vanje Marušić je procijenila da se ne radi o namjeri ili krajnjem nemaru. Takvu istu ovlast ima Glavna državna odvjetnica kada se radi o vozilima u Državnom odvjetništvu, odnosno županijski državni odvjetnici za svoja odvjetništva.
– Inače, ako glavna državna odvjetnica smatra da je Odluka o uvjetima korištenja službenih automobila u USKOK-u nezakonita, prema članku 53 Zakona o državnom odvjetništvu ima ovlast poništiti ili ukinuti svaki nezakoniti akt i sama može donijeti novi. To, međutim, nije učinila – objavila je dr. Đurđević i dodaje da joj je priča o ostavci ravnateljice USKOK-a ima puno rupa pa je pretražila sve propise koji se odnose na spornu situaciju.
– Prvo mi je bilo sumnjivo da bi ravnateljica USKOK-a, dakle osoba visokog moralnog integriteta koja se bavi organiziranim kriminalom i korupcijom, zataškavala prometnu nesreću.
S druge strane, bilo je jasno da se u hitnom postupku provode njena javna diskreditacija i difamacija. Pokazalo se da su sve objede na njen i račun njezina vozača bile neistinite – nesreća se nije dogodila u privatno vrijeme, vozilo nije korišteno u privatne svrhe, odmah je pozvana policija, sve je redovito procesuirano, utvrđena je prekršajna odgovornost, a postupak je vođen pred sudom – rekla je dr. Đurđević.
Postavljanje ravnateljice USKOK-a nije interna stvar DORH-a, a dijelom se radi i o političkom imenovanju. Ravnateljicu USKOK-a imenuje Glavna državna odvjetnica koju faktički postavlja i odabire premijer, a k tome Ravnateljicu imenuje Glavna državna odvjetnica uz prethodno mišljenje ministra pravosuđa, a ne suglasnost kako je netočno navedeno na Internetskoj stranici DORH-a.
Nije sporno da Vlada odlučuje o Glavnoj državnoj odvjetnici, a time i posredno o Ravnateljici USKOK-a, dakle da se radi o političkom izboru, ali je očigledno da je sada došlo i do političkog razrješenja. I dok imenovanje pod utjecajem politike nije sporno jer je Vlada odgovorna za rad DORH-a, sporno je razrješenje iz političkih razloga koji su zamaskirani u imovinsko-radno-administrativne razloge”, zaljučuje dr. Zlata Đurđević.
