Osobe starije od 65 godina koje ne ispunjavaju uvjete za primanjem mirovine mogu se prijaviti za nacionalnu naknadu za starije osobe, ali samo ako su informatički pismeni i prate medije, a dobiveni će novac moći podići jedino na bankomatima, upozoravaju iz Sindikata umirovljenika Hrvatske Više od 5000 građana starijih od 65 godina koje nisu stekle 15 godina staža dosad se prijavilo za isplatu nacionalne naknade za starije osobe. To je svega četvrtina od broja korisnika kojeg je predvidio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. No, iako su prijave tek počele, već su se pojavili određeni problemi. Naime, realna potreba za ovom vrstom pomoći je daleko veća od pretpostavki HZMO-a, za to je kriv prestrogo postavljen dohodovni cenzus, kojim je propisano da primatelji ne smiju imati više od 800 kuna mjesečno po članu kućanstva. Osim toga, imovinski cenzus nije postavljen, pa oni s, primjerice, kućom na moru, mogu zarađivati “na crno” više od propisanih 800 kuna i primati nacionalnu naknadu. Oni koji, pak, primaju socijalnu pomoć to pravo nemaju. “Od oko 30,1 posto starijih od 65 godina, a čak 50 posto njih ako su samci, potencijalni su kandidati za naci­onalnu naknadu za starije osobe, uz uvjet da su imali prebivalište u Hrvatskoj najmanje 20 godina. Pošto je riječ o nečemu što se po­grešno smatra mirovinom, stvori­le su se brojne zabune u javnosti. Ipak, na inzistiranje umirovljenič­kih udruga, promijenjen je naziv ove potpore te se prihvatilo da nema imovinskog cenzusa kako su zahtijevali mnogi ‘dobrona­mjerni’ ugledni znanstvenici. Ta­kođer, specifičnost je ove nakna­de da će se automatski usklađiva­ti prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, što je čini pr­vom socijalnom potporom koja će pratiti inflaciju”, pojasnila je u Glasu umirovljenika predsjednica SUH-a, Jasna A. Petrović. Ne znaju za svoja prava No, Sindikat umirovljenika Hrvatske upozorava na još dva problema vezana uz ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu, ali i druga prava koja se tiču umirovljenika. Naime, na tisuće nepismenih, neinformiranih, prometno i komunikacijski odsječenih starijih sugrađana za mnoga svoja prava niti ne znaju, a ispunjavanje i slanje prijava bez tuđe pomoći za njih je nemoguća misija, ali i opasnost od prijevare. Problematičan je izostanak ozbiljne kampanje kojom bi se starije osobe u ruralnim i teško pristupačnim krajevima bez struje i telefona uputilo u njihova prava. Petrović upozorava da je sustav socijane skrbi trebao organizirati zasebnu kampanju informiranja o nacionalnoj naknadi i organizirati im prijave. “Kako i s kojim novcem i prijevoznim sred­stvom da oni podnesu svoj za­htjev? Da se, ironije li, prijave na e-građanina ili elektronskom poštom?”, sumira Petrović problematiku oko prijava. A isplate poštom? Predsjednica SUH-a naglašava kako je do polovine ovog mjeseca, uglavnom poštom, stiglo oko 5500 prijava za nacionalnu naknadu. Smatra da bi se “uz ozbiljniji napor svih institucija”, do kraja godine moglo doseći očekivanih 19.700 prijava. “Drugi problem je što uporno i neshvatljivo ministar Josip Aladrović odbija donijeti odluku o moguć­nosti isplate nacionalnih nakna­da putem pošte, već inzistira da se podiže u bankama. Nevjerojat­no i tužno”, zaključuje Petrović.