Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, upozorio je u intervjuu za Novi list da bi nekima rate kredita u kratkom roku mogle porasti za čak 20 posto. To se može smatrati još jednom najavom kraja razdoblja niskih kamata.

Iako se ne zna točno kad će nastupiti, nitko ne dvoji da će, prije ili kasnije, početi rasti referentne kamatne stope za koje su vezani krediti, pa i mjesečni anuiteti. Što bi, primjerice, značilo povećanje Euriobora za 0,5 postotnih bodova, međubankarske stope koja se tijekom 2000-ih godina kretala od dva do iznad pet posto, da bi od 2015. godine pala ispod nule za oko 0,5 posto? Uzimajući za primjer stambeni kredit čija glavnica trenutačno iznosi 80.000 eura, preostali rok otplate 25 godina, a kamatna stopa 3,5 posto, u jednoj banci su izračunali: „anuitet bi porastao s trenutačnih 400,50 eura, na 422,50 eura“.

Nekad je većina kredita imala varijabilnu kamatnu stopu, prema podacima HNB-a 2010. godine takvih je bilo 90 posto, da bi na kraju kolovoza ove godine njihov udjel pao na 39 posto, što upućuje da su u proteklom razdoblju građani uvelike osvijestili problem iznenadnih preokreta na tržištu i nastojali ga izbjeći.

Kada je riječ o odabiru referentne stope, HNB navodi da je uz NRS (Nacionalna referentna stopa) vezano oko dvije trećine kredita odobrenih uz varijabilnu kamatnu stopu ili uz fiksnu u razdoblju kraćem od dospijeća. Računa se da je NRS - prosječna kamatna stopa koju bankarski sektor plaća za kreditne izvore (depoziti fizičkih i pravnih osoba) na domaćem tržištu - osjetljiv na poremećaje u domaćem gospodarstvu, „ali se eventualno zaoštravanje uvjeta financiranja na inozemnom tržištu prenosi sporije od EURIBORA, što može dodatno zaštiti dužnike u takvom scenariju“. To je jedan od razloga zašto se u kreditnim ugovorima proteklih godina sve više koristio NRS.

Veći dio kreditnog portfelja građana s promjenjivom kamatnom stopom, kažu u Erste banci, vezan im je uz NRS, a manji uz EURIBOR. „Načelno govoreći, krediti kraće ročnosti većinom se odobravaju uz fiksnu kamatnu stopu, a krediti duže ročnosti, uglavnom stambeni krediti, uz promjenjivu ili kombiniranu kamatnu stopu; prvih nekoliko godina fiksna, a nakon toga je promjenjiva“, objašnjavaju. Trenutačno je u Erste banci 78 posto gotovinskih kredita odobreno uz fiksnu kamatnu stopu, a 22 posto uz promjenjivu. Istovremeno je 15 posto stambenih kredita odobreno uz fiksnu kamatnu stopu, 45 posto uz kombiniranu, a 41 posto uz promjenjivu kamatnu stopu. Takva struktura kamatnih stopa, dodaju, posljednjih je nekoliko godina stabilna.